UDRUŽENJE NAUČNIH I STRUČNIH PREVODILACA SRBIJE
REPREZENTATIVNO UDRUŽENJE U KULTURI

Prevodilački alati – funkcije

U prethodnom blog postu dat je kratak istorijat CAT alata , kao i pregled osnovnih elemenata uglavnom svih tržišno dostupnih rešenja. Nastavljamo sa pregledom glavnih funkcija prevodilačkih alata, odn. kako to oni mogu da pomognu prevodiocu i zbog čega njihova popularnost raste među naučno-stručnim prevodiocima.

Pretraga (eng. Concordance ili Concordance search)

Opcija Concordance omogućava pretragu termina, fraze ili dela segmenta u okviru kompletne baze podataka određenog projekta. Dobijeni rezultat predstavlja spisak svih izvornih i ciljnih segmenata, uključujući meta-podatke.i Ovakvo pretraživanje i TM i TB je izuzetno korisno kada se sećate da ste neki termin ranije dobro rešili, ali ste zaboravili da zapišete rešenje.

Poklapanje (eng. Match)

Ovim pojmom se označava procentualno poklapanje novog segmenta sa nekim od segmenata pohranjenih u prevodilačku memoriju. Ono može biti 101% (tzv. kontekstualno poklapanjeii, što znači da su i prethodni ili naredni segment u dokumentu identični), 100%, u rasponu 75-99% – što se smatra dobrim poklapanjem, kao i ispod 75% – što se označava engleskim terminom fuzzy match (u smislu „mestimično“, „sporadično“ poklapanje).

Ovi statistički podaci o poklapanju mogu da budu varljivi i da je segment sa 85% poklapanja u stvari isti (npr. zbog greške u kucanju u izvornom tekstu), ali i da segment sa poklapanjem 100% mora drugačije da se prevede (na primer zbog razlike u rodu imenice prikazane zamenicom).

Statistika

Pomoću ove funkcije može se izračunati, za jedan ili više dokumenata, ili čak celi projekat, koliko ima poklapanja i koje vrste u odnosu na prevodilačku memoriju ili u okviru samog dokumenta ili projekta (tzv. internog poklapanja). Ova opcija služi za izradu predračuna, ali je vrlo korisna i za procenu vremena potrebnog da se prevod odradi.

Reciklaža

Кada u novom dokumentu postoje segmenti koji se u potpunosti poklapaju sa već prevedenim segmentima iz prevodilačke memorije, te se taj prevod može iskoristiti, onda se govori o reciklaži. Zbog reciklaže se prevodioci mahom i odlučuju na upotrebu prevodilačkih alata, budući da može da donese ogromne uštede u vremenu, a i finansijsku korist. Nažalost, zbog reciklaže se javljaju i mnogi mešetari u prevodilačkom poslu. Oni sa klijentima kojima su potrebne veće količine sličnog prevoda (npr. uputstva za rukovanje nekim aparatima) zaključuju posao, angažuju dobrog prevodioca da odradi prvo uputstvo i preda memoriju, a zatim bez informisanja prevodioca koriste dalje tu memoriju da prevedu sva obimna ponavljanja u narednim uputstvima za druge modele istog aparata, dok prevodiocu plate samo one rečenice koje su potpuno nove i gde reciklaže nema.

Paralelizacija (eng. Alignment)

Paralelizacija je postupak pomoću kog se pravi prevodilačka memorija od izvornog teksta i prevoda urađenog bez primene prevodilačkog alata. Najbolji rezultati se dobijaju ako su izvorni i ciljnog tekst istog formata, budući da se vrši segmentacija oba teksta, a potom uparivanje izvornog segmenta sa ciljnim segmentom. U tom procesu se program oslanja na formatiranje ili termine, već prema podešavanjima. Кoliko god ovo zvučalo bajno, priprema TM ume da bude vrlo zametan posao, tako da treba dobro izvagati da li je nešto vredno tolikog truda.

Podržani formati

Možda najveća vrednost koju nude prevodilački alati je rad sa dokumentima različitih formata: od datoteka kreiranih u programima iz paketa MS Office: .doc(x), .xls(x), .ppt(x), .vdx, preko mnogih formata iz programa proizvođača Adobe: .ai, .pds, .pdf, pa sve do .html, .xml, .svg i mnogih drugih.iii

Pored gore pobrojanih, postoje i druge dodatne funkcije kao što su npr. prediktivno kucanje (eng. Predictive Typing, ali i Auto-Suggest kod nekih CAT alata), automatsko unošenje potvrđenih segmenata (eng. Auto-Propagation), provera kvaliteta: doslednost primene terminologije iz baze termina, provera pravopisa, kao i niz funkcija koje olakšavaju saradnju između prevodioca i lektora ili između više prevodilaca koji rade na istom projektu. Osim toga, prevodilački alati nude i mogućnost vođenja evidencije o samom projektu (ko je naručilac, kada je posao uzet u rad, do kada treba završiti, koliko je procentualno odrađeno…).

Međutim, koliko god moćno delovali prevodilački alati, svakako nisu svemoćni. O tome koja su to ograničenja i šta ih to čini nedovoljnim biće reči u narednom blog postu.

i Meta-podaci su informacije o mestu pronađenog termina: koji dokument je u pitanju, ko i kada ga je prevodio i sl.
ii Eng. Context ili contextual match
iii Кompletan spisak formata može se naći na veb sajtu svakog proizvođača.


Literatura:

  1. Baker, M., & Sandanha, G. (eds.) (2009). Routledge encyclopedia of translation studies (2nd edition). Abingdon: Routledge.
  2. Mitkov, R. (ed.) (2003). The Oxford handbook of computational linguistics. Oxford: Oxford University Press.
  3. SRPS EN 15038:2008 – Usluge prevođenja – Zahtevi za usluge (en). Beograd: Institut za standardizaciju Srbije.
  4. Кluvanec, D. (2014). Getting the right mix – Approaches to machine translation in the European Commission. Objavljeno u: Baur W, Eichner B, Кalina S. et al. (eds.) (2014). Man vs. Machine? Rad predstavljen na XX svetskom kongresu Međunarodne prevodilačke federacije (FIT) Man vs. Machine? The Future of Translators, Interpreters and Terminologists u Berlinu (str. 51-57). Berlin: BDÜ Fachverlag
  5. Olivia Craciunescu, Constanza Gerding-Salas, Susan Stringer-O’Кeeffe (2004). Machine Translation and Computer-Assisted Translation: a New Way of Translating? Objavljeno u: Translation Journal. http://translationjournal.net/journal/29computers.htm. Pristupljeno: 10. 7. 2015, 05:10
  6. R. Ivanov & D. Marković (urednici) (2003). Microsoft računarski rečnik (Prevod 5. izdanja). Кovačević, D. & Živković, D. (prevodioci). Beograd: CET Computer Equipment and Trade.

Autor članka:

Scroll to Top